U tjednu kada obilje\u017eavamo Svjetski dan darivatelja krvi (14.VI.) donosimo kratak tekst o va\u017enosti i korisnosti darivanja za \u010covjeka. Darivanje krvi visoko je vrijedan, plemenit i nesebi\u010dan \u010din u kojem se prikupljanjem krvnih pripravaka poma\u017ee u lije\u010denju brojnih bolesnika razli\u010dite dobi i stupnja zdravstvenih te\u0161ko\u0107a.<\/p>\n
\u201eKrv je prijenosna teku\u0107ina koju srce dovodi do svih dijelova tijela nakon \u010dega se ona vra\u0107a u srce i proces se ponavlja. Razvila se iz morske vode koja je primitivnim organizmima bila izvor tvari nu\u017enih za rast. U \u010dovjeka se krv sastoji od stanica (\u2192\u00a0eritrociti ili crvene krvne stanice<\/a>;\u00a0leukociti ili bijele krvne stanice<\/a>) i stani\u010dnih fragmenata (\u2192\u00a0trombociti ili krvne plo\u010dice<\/a>) te od teku\u0107ega dijela\u00a0(plazma)<\/em>. Volumni udjel stanica u krvi, koji uglavnom \u010dine eritrociti, naziva se\u00a0hematokrit<\/a><\/em>. Crvena boja krvi potje\u010de od\u00a0hemoglobina<\/a>,<\/em>\u00a0glavnih sastojaka eritrocita. Krv obavlja mnoge zada\u0107e, kojima osigurava stalnost uvjeta nu\u017enih za normalnu funkciju stanica. Me\u0111u najva\u017enijima je prijenos razli\u010ditih tvari: eritrociti sudjeluju u prijenosu kisika i ugljikova dioksida, a plazmom se prenose hranjive tvari (glukoza, masti), otpadni proizvodi nastali stani\u010dnim metabolizmom, elektroliti, aminokiseline, bjelan\u010devine (albumini, globulini, fibrinogen), hormoni te razli\u010dite regulacijske molekule. Ostale su va\u017ene funkcije krvi: regulacija tjelesne topline, regulacija kiselosti tjelesnih teku\u0107ina (\u2192\u00a0acidobazi\u010dna ravnote\u017ea<\/a>) i obrana organizma od uzro\u010dnika razli\u010ditih bolesti i drugih \u0161tetnih tvari, pri \u010demu sudjeluju molekule (protutijela, komplement) i stanice (leukociti). U zdrava, odrasla mu\u0161karca prosje\u010dni je volumen krvi oko 5,5\u00a0L, a u \u017eene oko 5\u00a0L\u201c (Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje, 2021).<\/p>\n Krv se ne mo\u017ee proizvesti i jedini je njen izvor \u010dovjek. S druge strane, veliki broj osoba naru\u0161enog zdravstvenog statusa svakog dana trebaju lije\u010denje krvnim pripravcima. Iz tog razloga, uvijek je potrebno imati i dovoljan broj darivatelja. U Republici Hrvatskoj se tijekom jedne godine prikupi otprilike oko 190 000 doza krvi. Krv mo\u017ee darivati svaka osoba dobrog op\u0107eg zdravstvenog stanja, u dobi izme\u0111u 18-65 godina (do 60.godina ako krv daruje prvi puta), tjelesne te\u017eine iznad 55 kg i tjelesne temperature ispod 37\u00ba. Krv se mo\u017ee darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM) i na organiziranim akcijama darivanja krvi od strane Gradskih dru\u0161tava Crvenog kri\u017ea (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu).<\/p>\n Dva su na\u010dina na koja dobrovoljni davatelji krvi mogu dati krv: klasi\u010dno davanje i davanje posredstvom stani\u010dnog separatora. Klasi\u010dni na\u010din davanja krvi podrazumijeva davanje jedne doze krvi od 450 mililitara. Davanje krvi pomo\u0107u stani\u010dnog separatora podrazumijeva uzimanje jednog ili vi\u0161e krvnih sastojaka. Klasi\u010dni na\u010din davanja krvi traje otprilike od osam do 12 minuta, a davanje posredstvom stani\u010dnog separatora, ovisno o krvnom sastojku koji osoba daruje, traje od 30 do 90 minuta. Mu\u0161karci mogu na klasi\u010dni na\u010din dati krv \u010detiri puta godi\u0161nje s razmakom izme\u0111u davanja od tri mjeseca, a \u017eene tri puta godi\u0161nje s razmakom izme\u0111u davanja od \u00a0\u010detiri mjeseca. Na stani\u010dnom separatoru davatelji krvi mogu \u010de\u0161\u0107e dati jedan ili vi\u0161e krvnih sastojaka (Hrvatski crveni kri\u017e).<\/p>\n Hrvatski Crveni kri\u017e \u2013 utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj, promi\u010de dobrovoljno davanje krvi, organizira i provodi akcije davanja krvi, okuplja davatelje, dodjeljuje priznanja sukladno Pravilniku o priznanjima Hrvatskog Crvenog kri\u017ea u svrhu dru\u0161tvenog vrednovanja davatelja krvi, \u00a0vodi brigu i evidenciju o davateljima krvi\u00a0 te izdaje potrebne potvrde.<\/p>\n Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilje\u017eava se 25. listopada. Na taj je dan 1953. u \u017deljezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog kri\u017ea utemeljena na osnovnim na\u010delima dobrovoljnog davanja krvi \u2013\u00a0daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno<\/strong>. Takav na\u010din prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogu\u0107uje\u00a0 dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u\u00a0 lije\u010denju. (Hrvatski crveni kri\u017e).<\/p>\n Popis literature:<\/p>\n krv.\u00a0Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje.<\/em>\u00a0Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2021. Pristupljeno 18.6.2023. http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=34302<\/a><\/p>\n darivanje krvi. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu. Pristupljeno 18.6.2023. Naslovna – HZTM<\/a><\/p>\n