Uz svjetski dan bioetike<\/p>\n
Svjetski je dan bioetike 19. listopada. Slobodno mo\u017eemo re\u0107i kako je bioetika paradigma koja je obilje\u017eila kraj dvadesetog i po\u010detak dvadeset prvog stolje\u0107a. Dugo se, kad govorimo o bioetici, \u017eivjelo u uvjerenju kako je njezin glavni pokreta\u010d \u201eotac\u201c bioetike Van Rensselaer Potter biokemi\u010dar i onkolog nizozemskoga porijekla s Ameri\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta Wisconsin (Madison), \u0161to je s obzirom na njezine po\u010detke, rast i razvoj, djelovalo to\u010dno sve do prije 15-tak godina, kada se zahvaljuju\u0107i hrvatskom bioeti\u010dkom i filozofskom krugu uspijevaju dokazati i druge postavke.<\/p>\n
Sam nastanak bioetike kao inovativne discipline koja po\u010diva na dijalogu uvjetovan je s vi\u0161e strana. Ponajrpije, imamo intenziviran razvoj biologijskih i biomedicinskih znanosti, zatim ubrzani znanstveno-tehnolo\u0161ki napredak i nemogu\u0107nost tradicionalne etike da se uhvati u ko\u0161tac sa izazovima koji pred nju postavlja suvremena znanstvena i tehni\u010dko-tehnolo\u0161ka civilizacija.<\/p>\n
Kao po\u010detak nastanka bioetike obi\u010dno se uzima doga\u0111aj iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, to\u010dnije iz Seattla, a odnosio se na na\u010din odabira bolesnika za primjenu tehnike dijalize bubrega. Aparata za hemodijalizu je u po\u010detku bilo jako malo, a potrebitih takve vrste njege jako puno. Doslovno, bilo je pitanje kome dati priliku \u017eivjeti, a tko mora umrijeti. Kako je to bio ogroman teret za lije\u010dnike, lije\u010dni\u010dka zajednica je zamolila da se uklju\u010di i druge istaknute gra\u0111ane te da se urede kriteriji i procedure po kojima \u0107e se donositi odluke. Tako je stvoreno povjerenstvo (komisija) koja je odlu\u010divala o tome tko \u0107e i kojim redoslijedom pristupati hemodijalizi. U navedenom povjerenstu su osim lije\u010dnika bili i bankar, odvjetnik, sve\u0107enik, doma\u0107ica, dr\u017eavni slu\u017ebenik, preedstavnik sindikata zajedno s kirurgom, a oni su zbog toga \u0161to je njihova odluka zna\u010dila za jedne \u017eivjeti a za druge umrijeti (jer nisu dobili hemodijalizu) dobili i naziv \u201eBo\u017eiji odbor\u201c ili \u201eBo\u017eanski komitet\u201c.<\/p>\n
Kasnije \u0107e se pokazati kako je sama kovanica rije\u010di bioetika (gr\u010d. bios = \u017eivot, ethos = pona\u0161anje<\/em>) iskori\u0161tena puno prije 60-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a i prije tzv. \u201eoca bioetike\u201c Van Rensselaera Pottera, a upotrijebio ju je Fritz Jahr, njema\u010dki filozof, u\u010ditelj i pastor, u svom \u010dlanku Znanost o \u017eivotu i nauka o \u0107udore\u0111u<\/em> \u2013 (Wissenschaft vom Leben und Sittenlehre<\/em>) iz 1926., \u0161to su dokazali na\u0161i znanstvenici Iva Rin\u010di\u0107 i Amir Muzur u knjizi Fritz Jahr i ra\u0111anje europske bioetike<\/em>.<\/p>\n Kad govorimo o Republici Hrvatskoj za razvoj bioetike bitno je osnivanje Centra za bioetiku 1986. na Filozofskom fakultetu Dru\u017ebe Isusove, kojeg je pokrenuo Valentin Pozai\u0107. Zatim se nastavilo s katedrom dru\u0161tvenih znanosti Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci gdje se od 1992. predaju kolegiji koji su promovirali nove teme i problematike iz podru\u010dja medicinske etike, zahvaljuju\u0107i Ivanu \u0160egoti. Negdje od 1995. po\u010dinje se intenzivno razvijati bioetika i na Filozofskom fakultetu sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, zahvaljuju\u0107i Anti \u010covi\u0107u i Hrvoju Juri\u0107u, kao i drugim znanstvenicima poput Ivana Cifri\u0107a, Nikole Skledara, Ton\u010dija Matuli\u0107a, Velimira Valjana, Nade Gosi\u0107, Valerija Vr\u010deka, Mislava Kuko\u010da, Tomislava Jozi\u0107a, Luke Toma\u0161evi\u0107a, Igora \u0106ati\u0107a… Va\u017eno je napomenuti da su spomenuti znanstvenici pripadnici razli\u010ditih podru\u010dja u znanosti od priprodnih, preko dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih do tehni\u010dkih i biomedicine i zdravstva.<\/p>\n Ante \u010covi\u0107 \u0107e na dobrim temeljima bioeti\u010dke paradigme, zajedno sa svojim suradnicima, u kviru Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, stvoriti paradigmu integrativne bioetike<\/em>.<\/p>\n Za razliku od tradicionalne bioetike koja se prvenstveno bavila moralom te individualnim i dru\u0161tvenim normama te na taj na\u010din poku\u0161avala davati odgovore na mnoge \u010dovjekove dileme i probleme s kojima se susretao, danas se etika neminovno mora baviti i pitanjima o opstojnosti svijeta i \u010dovjeka. Upravo u momentumu da tradicionalna etika nije mogla odgovoriti na suvremene izazove, koje je pred nju postavila znanost i tehni\u010dko-tehnolo\u0161ki napredak, le\u017ei razlog nastanka i razvoja bioetike to\u010dnije integrativne bioetike.<\/p>\n Hrvoje Juri\u0107 \u0107e re\u0107i \u201eGlavni cilj integrativne bioetike bilo bi pru\u017eanje orijentacije za odgovaranje na neke od klju\u010dnih problema \u010dovje\u010danstva i planeta, te njegovanje i artikuliranje rastu\u0107eg bioeti\u010dkog senzibiliteta; dakle, ne scijentifi\u010dko menad\u017eerstvo i izgradnja lijepih teorija, nego dalekose\u017eno promi\u0161ljanje opstanka pod biocentri\u010dkim na\u010delima te akcija koja mo\u017ee potaknuti konkretne dru\u0161tveno-politi\u010dke pomake\u201c<\/p>\n Tako je bioetika je sukladno promi\u0161ljanju Ante \u010covi\u0107a pre\u0161la put od principalizma preko perspektivizma do pluriperspektivnog promi\u0161ljanja kako samo \u010covi\u0107 i pi\u0161e \u201eBioetika je u prvoj fazi predmetno bila usmjerena na zdravstvenu skrb i biomedicinske znanosti, dok ju je u metodolo\u0161kom pogledu obilje\u017eavao principalizam, odnosno neposredna moralna refleksija. U drugoj fazi predmetno podru\u010dje bioetike pro\u0161iruje se na dru\u0161tveni i politi\u010dki kontekst zdravstva i biomedicinskih znanosti, dok se u metodolo\u0161kom pogledu bioetika uzdi\u017ee na vi\u0161u razinu eti\u010dke refleksije (eti\u010dki pluralizam) i interdisciplinarnosti. U aktualnoj fazi razvoja bioetika predmetno obuhva\u0107a, uz zdravstvo i biomedicinu, \u017eivot u cijelosti i op\u0107e uvjete njegova odr\u017eanja (ekologija), problematiku znanja i povijesne uloge znanosti uop\u0107e kao i filozofijskopovijesna razmatranja o prijelomu epoha. Na metodolo\u0161kom planu razvija se koncept pluriperspektivizma, koji nastoji povezati perspektive egzaktnih i normativnih znanosti s tzv. kulturnim perspektivama i tako uspostaviti jedinstveni obrazac orijentacijskog znanja.\u201c<\/p>\n U tom kontekstu bioetika postaje nu\u017eno potrebna u svim sferama \u017eivota i svijeta (bilo \u017eivoga ili ne\u017eivoga), pa je tako potrebna i u okviru studija koje nudi Veleu\u010dili\u0161te Ivani\u0107-Grad (fizioterapija i sestrinstvo).<\/p>\n Uz Svjetski dan bioetike pripremio: Mile Marin\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uz svjetski dan bioetike Svjetski je dan bioetike 19. listopada. Slobodno mo\u017eemo re\u0107i kako je bioetika paradigma koja je obilje\u017eila kraj dvadesetog i po\u010detak dvadeset prvog stolje\u0107a. Dugo se, kad govorimo o bioetici, \u017eivjelo u uvjerenju kako je njezin glavni pokreta\u010d \u201eotac\u201c bioetike Van Rensselaer Potter biokemi\u010dar i onkolog nizozemskoga porijekla s Ameri\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta Wisconsin […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[69],"tags":[],"class_list":["post-3763","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-koordinator-za-cjelozivotno-obrazovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3763"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3763\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3764,"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3763\/revisions\/3764"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vsig.hr\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}