10. prosinca 2025. Veleučilište Ivanić-Grad organiziralo je znanstveni kolokvij pod nazivom: „Palijativna skrb – humanost na djelu“. Događanje je okupilo brojne stručnjake iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uz snažan naglasak na bioetiku, humanističke perspektive u medicini i interdisciplinarnu suradnju. Kolokvij su vodili prim. Marina Kovač, dr. med., pred. i doc. dr. sc. Mile Marinčić, prof. struč. stud.
Doc. dr. sc. Mile Marinčić pojasnio je motive i koncepciju događanja:
-Odlučili smo se na organizaciju kolokvija jer svake druge godine održavamo znanstveno-stručni skup, i uvijek je u nekom drugom mjestu. Ivanić tek 2028., a do tada moramo biti aktivni. Ovaj kolokvij mogao bi biti početak serije skupova vezanih uz biomedicinu, sestrinstvo i fizioterapiju.“
Profesionalno sagorijevanje – zajednički izazov Hrvatske i BiH
Kolokvij je započeo izlaganjem doc. dr. sc. Ivone Ljevak i suradnika, koji su predstavili komparativnu studiju o profesionalnom sagorijevanju medicinskih sestara i tehničara u palijativnoj skrbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istraživanje provedeno na 65 sudionika pokazalo je umjerene razine sagorijevanja te vrlo slične profesionalne izazove u obje države.
Marinčić je naglasio široki raspon stručnjaka uključenih u program;
-Predavači su iz područja svojih struka, ali svi pokušavaju povezati svoje profesionalno djelovanje s onim što je bioetičko ili humanističko. Imamo kolegicu Ljevak iz Mostara, koja predaje online, a ostali predavači su nam dobro poznati suradnici.
Empatija i bioetika: dva stupa palijativne skrbi
U predavanju koje su zajednički održali Jasminka Matić-Jogunica, prim. Marina Kovač i doc. dr. sc. Mile Marinčić, naglašena je važnost empatije u radu s teško oboljelima te bioetičkih načela koja oblikuju kvalitetnu palijativnu skrb.
-Empatiju sagledavamo iz dvije perspektive: kao komunikacijsku vještinu koja se može učiti i kao most preko kojeg bioetičke vrijednosti ulaze u pristup pacijentu. Tek kad se susretnemo s bolešću, shvatimo koliko je važan način na koji nam se netko obraća, tumači stanje i pruža podršku- istaknuo je Marinčić.
Predavanje je posebno istaknulo Beauchampova načela — autonomnost, dobročinstvo, pravednost i neškodljivost — kao temeljne smjernice u radu s teško oboljelima.
Marinčić je pritom naglasio interdisciplinarnu dimenziju moderne medicine;
-Humanistički pristup smatra da se u znanosti ne može govoriti samo iz jedne perspektive. To vodi u ono što bi Nijemci nazvali ‘fahidiotizam’. U biomedicini znamo da i druge znanosti imaju što reći — od psihologije do robotike, koja već ulazi na velika vrata u zdravstvo.
Mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika – tema od iznimne važnosti
Mario Gazić, Aleksandra Breček i Alen Breček govorili su o mentalnom zdravlju medicinskih djelatnika, ukazujući na visoku razinu stresa, emocionalnu iscrpljenost i rizik od izgaranja koji prate rad u palijativnoj skrbi. Naglašena je važnost organizacijske podrške, supervizije i sustavne edukacije.
Marinčić je posebno istaknuo doprinos Hrvatske komore medicinskih sestara;
-Drago mi je da će kolega Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, imati zajednički rad s našim djelatnicima. To je važno za povezivanje struke i akademske zajednice.
Gdje je smrt u suvremenom društvu?
U predavanju „Gdje li je, smrti, mjesto tvoje?“ Valentina Šipuš, Romana Bastalić i mr. sc. Blaženka Eror Matić obradile su pitanje umiranja u tradicionalnim, modernim i postmodernim okvirima. Posebno je naglašeno kako suvremena palijativna skrb nastoji pomiriti profesionalno liječenje i želju bolesnika za dostojanstvom i blizinom obitelji.
Humanistički naglasak kolokvija
Marinčić je istaknuo širu misiju ovog događanja;
-Bioetike je jako puno u biomedicini i bez nje ona naprosto ne može. Ako želimo etičan pristup pacijentu, moramo uključiti i znanosti humanističkog karaktera. Zato je naglasak kolokvija bio upravo na tome — povezati struku i humanost.
Veleučilište Ivanić-Grad: empatija kao dio kurikuluma
Kao visoko učilište koje razvija zdravstvene struke, Veleučilište Ivanić-Grad sustavno poučava studente komunikacijskim i bioetičkim vještinama.
-Svi naši studenti imaju kolegije komunikacijskih vještina, etike ili bioetike — od prvih godina studija pa kroz cijeli program. Tek u praksi vide koliko je to važno. Mi ih učimo kako biti empatični, kako razumjeti pacijenta i njegovu obitelj- zaključio je Marinčić.
Predstavljanje knjiga i studentska radionica
U poslijepodnevnom dijelu održano je predstavljanje knjiga prof. dr. sc. Veljka Đorđevića i prof. dr. sc. Marijane Braš, dvojice autora čiji je doprinos palijativnoj medicini nemjerljiv. Nakon toga uslijedila je studentska radionica s praktičnim prikazom postupaka i etičkih aspekata skrbi.
Znanstveni kolokvij u Ivanić-Gradu pokazao je da palijativna skrb nadilazi medicinske procedure — ona je duboko humanistička disciplina koja zahtijeva znanje, empatiju, etičnost i suradnju različitih struka. Upravo ta poruka dominirala je cijelim danom: čovjek mora ostati u središtu zdravstvene skrbi.
TEKST I FOTO: Volim Ivanić/Zoran Ožetski
Skip to content